Investicijskim fondovima upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima (DZU). Osnivanje DZU zahtijeva odobrenje regulatora (u hrvatskom primjeru to je HANFA) koji i nakon početka rada DZU nastavlja nadzirati njegovo poslovanje. Osnivanje svakog investicijskog fonda također zahtijeva odobrenje regulatora čime se osigurava da svaki novi fond u potpunosti ispunjava sve zakonske i podzakonske uvjete, ali i da ih nastavlja ispunjavati tijekom postojanja.
Investicijski fondovi mogu biti otvoreni i zatvoreni. Otvoreni investicijski fondovi se često nazivaju i UCITS fondovima prema eng. Undertaking for Collective Investment in Transferable Securities te su namijenjeni većem broju ulagača. Pojam 'otvoreni' u nazivu objašnjava mogućnost da ulagač u svakom trenutku može prekinuti ulaganje u fond, ali i da nema maksimalno predviđene veličine fonda.
Investicijski fondovi prikupljanja novčana sredstava od zainteresiranih ulagača na temelju krovnog dokumenta fonda – Prospekta fonda, u kojem su opisane sve karakteristike fonda (gdje će se ulagati, koji su ciljevi, koja su ograničenja, kolike su naknade, koji su rizici,…). Poželjno je prije početka ulaganja proučiti Prospekt fonda i upoznati se sa svim detaljima.
Prikupljena novčana sredstva tj. imovina fonda ulaže se u različite financijske instrumente (obveznice, dionice, trezorski zapisi,…), sukladno strategiji ulaganja Fonda koja je definirana Prospektom.
Vrste investicijskih fondova
Investicijske fondove karakteriziraju različite strategije ulaganja, različiti financijski instrumenti u koje fond ulaže, različita preporučena razdoblja ulaganja, geografska rasprostranjenost,…ali generalno se UCITS fondovi mogu podijeliti u sljedeće osnovne skupine:
- Novčani fondovi – imovina novčanih fondova uložena je u instrumente s najvišim kreditnim rejtingom (trezorski zapisi, obveznice, depoziti) i karakterizira ih velika sigurnost ulaganja, niske cjenovne oscilacije i najčešće kratkoročni karakter ulaganja
- Obveznički fondovi – imovina obvezničkih fondova uložena je obveznice različitih izdavatelja (države, poduzeća, gradovi, županije) i karakterizira ih veće cjenovne oscilacije u odnosu na novčane fondove, ali ipak niže u odnosu na fondove čija je imovina izložena dioničkom tržištu. Najčešće ulaganje u obvezničke fondove pretpostavlja srednjoročni karakter ulaganja
- Mješoviti fondovi – imovina mješovitih fondova ulaže se u različite financijske instrumente, najčešće kombinaciju obveznica i dionica čiji su dozvoljeni rasponi definirani Prospektom fonda (primjerice, maksimalno do 30% u dionice ili maksimalno do 50% u obveznice)
- Dionički fondovi – imovina dioničkih fondova ulaže se u dionice različitih poduzeća i karakteriziraju ih veće cjenovne oscilacije u usporedbi s novčanim i obvezničkim fondovima. Najčešće ulaganje u dioničke fondove pretpostavlja dugoročni karakter ulaganja
- Ostali fondovi – posebna kategorija fondova zbog drugačije strategije ulaganja u odnosu na osnovne četiri kategorije – primjerice, to su fondovi s dospijećem, zatim fondovi koji ciljaju određeni prinos ili maksimalne cjenovne oscilacije (tzv. target volatility)
Rizici prilikom ulaganja u fondove
Iako značajnost pojedinog rizika ovisi o strategiji fonda, bitno je prije početka ulaganja upoznati se s mogućim rizicima karakterističnim za pojedini ili odabrani fond. Najčešće, rizici kojima su fondovi izloženi su:
- Tržišni rizik ili rizik promjene cijena financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda. Ovaj rizik najznačajniji je kod dioničkih fondova
- Kreditni rizik ili rizik izdavatelja financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fonda. Ovaj rizik najznačajniji je kod novčanih i obvezničkih fondova
- Valutni rizik ili promjene odnosa dvaju valuta. Ovaj rizik prisutan je kod fondova čija je imovina uložena u financijske instrumente različitih valuta (primjerice, američke i europske dionice)
- Kamatni rizik ili rizik promjene kamatnih stopa. Ovaj rizik najznačajniji je kod fondova čija je imovina uložena u kamatonosne financijske instrumente (zapisi, obveznice)
- Rizik likvidnosti ili rizik nemogućnosti prodaje financijskih instrumenata u vlasništvu fonda. Ovaj rizik najznačajniji je kod fondova koji imovinu ulažu na slabije razvijena tržišta ili u kriznim situacijama kada se smanji volumen trgovanja na tržištima (primjerice, nastanak financijske krize, uvođenje pandemije, elementarna nepogoda,…)
- Regulatorni rizik ili rizik promjene zakonskih ili poreznih propisa. Ovisno o intenzitetu promjena, ovaj rizik ravnomjerno utječe na sve vrste fondova kroz primjerice smanjenje ili povećanje stope poreza na kapitalnu dobit (porez na zaradu od ulaganja).
U Prospektu svakog fonda detaljno su objašnjeni rizici karakteristični za odabrani fond, pa je poželjno proučiti Prospekt prije ulaganja u fond.
Dodatno, vrijedi obratiti pozornost i na jedinstveni pokazatelj rizičnosti svakog UCITS fonda koji skalom od 1-7 ukazuje na razinu rizika i potencijalnu uspješnost. Primjerice, UCITS fondovi oznake 1 pokazuju da se radi o fondu nižeg rizika i potencijalno niže uspješnosti(prinosa), dok fond oznake 7 pokazuje karakterizira fond višeg rizika i potencijalno veće uspješnosti. Pokazatelj rizika fonda moguće je saznati u Dokumentu s ključnim informacijama (KID).
Troškovi
Ulaganje u investicijske fondove pretpostavlja različite direktne i indirektne troškove o kojima je potrebno upoznati se prije ulaganja. Najčešći i potencijalno najznačajniji troškovi su:
- Ulazna naknada – obračunava se u postotnom iznosu od uplaćenog iznosa. Raspon ulaznih naknada uobičajeno se kreće od 0-5%
- Naknada za upravljanje – uključena je u cijenu udjela i ne plaća se direktno, već se ukupna imovina fonda umanjuje na dnevnoj razini za iznos naknade. Raspon naknada za upravljanje uobičajeno se kreće od 0,2% do 2,5% godišnje, ovisno o strategiji ulaganja fonda, pri čemu dionički fondovi prosječno obračunavaju najveće naknade za upravljanje
- Izlazna naknada – obračunava se prilikom otkupa udjela iz fonda i uobičajeno se kreće u rasponu od 0-2%. Iznos i obračun izlazne naknade ovisi o trajanju ulaganja u fond.
Svi troškovi fonda navedeni su u Prospektu fonda, dok je njihov utjecaj na prinos od ulaganja vidljiv u dokumentu 'Primjer utjecaja i naknada na prinos od ulaganja'
Važno je znati!
Prilikom razmišljanja o ulaganju, ali i tijekom samog ulaganja poželjno je biti upoznat s osnovnim pojmovima, rizicima i karakteristikama različitih financijskih instrumenata. Edukativni dokument 'Važno je znati!' može Vam pomoći s informacijama o investicijskim uslugama, smjernicama o mjestima gdje se nalaze osnovne informacije o proizvodima, ali i o informacijama koje je potrebno znati prije ugovaranja ili kupnje proizvoda.
Dokumenti fonda
Dokumentacija svakog fonda može na prvi pogled biti kompleksna i opširna, no međutim preporučljivo je sagledati sljedeću dokumentaciju:
- Prospekt i Pravila fonda – sadrži sve informacije o investicijskom cilju fonda, strategiji ulaganja, ograničenjima ulaganja, naknadama, rizicima,…
- Dokument s ključnim informacijama (KID) – sadrži sažete ključne informacije o fondu (ciljana skupina ulagatelja, pokazatelj rizika fonda, scenarij uspješnosti, povezanost fonda i društva koje upravlja fondom, troškove, preporučeno razdoblje ulaganje, mjesto gdje je moguće podnijeti pritužbe
- Mjesečni izvještaj o poslovanju fonda – sadrži grafički prikaz kretanja cijene udjela, ostvarene prinose, imovinu fonda, strukturu ulaganja
- Primjer utjecaja troškova i naknada na prinos od ulaganja – sadrži pregled svih troškova koji se obračunavaju te njihov utjecaj na prinos od ulaganja
- Godišnji i polugodišnji financijski izvještaji fonda – sadrži detaljan prikaz financijskog položaja fonda
Prednosti ulaganja u investicijske fondove
Ulaganje u investicijske fondove široko je rasprostranjen i prihvaćen od individualnih klijenata zbog sljedećeg:
- Mogućnost sudjelovanja na tržištu novca i kapitala i s nižim iznosima. Kupnjom udjela u fondu automatski se postiže diverzifikacija ulaganja kroz izlaganje uložene imovine različitim izdavateljima financijskih instrumenata čime se automatski smanjuje rizik u odnosu na kupnju jednog ili manjeg broja financijskih instrumenata.
- Profesionalno upravljanje – imovinom u fondu upravljaju profesionalni fond manageri koji uz dnevno praćenje tržišnih kretanja donose svakodnevne odluke o kupnjama i prodajama financijskih instrumenata u fondu, sukladno postavljenoj strategiji ulaganja
- Likvidnost – društvo za upravljanje fondovima obvezno je u svakom trenutku ulagačima u fond omogućiti otkup njihovih udjela, u zakonskom roku od maksimalno 7 dana.
Kako izabrati investicijski fond ili kombinaciju investicijskih fondova
Zagrebačka banka pruža uslugu ZABA Smart Invest putem koje Vam, ovisno o Vašoj toleranciji prema rizicima ulaganja, ulagačkom horizontu i financijskoj snazi, Banka daje osobnu preporuku za ulaganje u cijelosti prilagođenu Vašim smjernicama. Usluga investicijskog savjetovanja dostupna je bez naknade u svim poslovnicama Banke.