"Referentna vrijednost" unaprijed je utvrđena norma prema kojoj se mjeri uspješnost financijskih ulaganja i troškovi kreditiranja.
Referentna vrijednost može se upotrebljavati za mjerenje uspješnosti indeksa, vrijednosnice ili čak upravitelja ulaganjima. Na primjer, uspješnost uzajamnog fonda često se uspoređuje s promjenama u "referentnom" indeksu dionica Standard & Poor’s 500. Referentna vrijednost može se upotrebljavati i za definiranje dodjele imovine u portfelju ili za računanje naknada za uspješnost.
Referentna vrijednost može poslužiti kao korisna osnova za gotovinske proizvode (korporativne kredite, obiteljske kredite, hipotekarne kredite, prekoračenja) i negotovinske proizvode (druge složenije financijske transakcije poput derivata).Banke se koriste referentnim vrijednostima za kamatne stope pri izračunu kamata na kredite, vrijednosne papire i depozite. Na primjer, banke bi mogle pozajmiti novac po dogovorenoj kamatnoj stopi koja je indeksirana uz određenu referentnu stopu, uz dodatak marže. Ako je marža postavljena na 1 %, tada će plaćena kamata iznositi 1 % iznad trenutne referentne stope. Dakle, cijena kredita raste ako se referentna stopa poveća i obrnuto. U tom slučaju referentna vrijednost može biti pouzdana, neovisna i relativno jednostavna referenca za sve uključene strane.
Referentne kamatne stope ključne su za financijsku stabilnost te stoga imaju središnju ulogu na financijskim tržištima jer ih pojedinci i organizacije u cijelom gospodarskom sustavu često primjenjuju. Najuobičajenije referentne kamatne stope su EURIBOR i londonska međubankovna ponudbena stopa (LIBOR). One čine osnovu za cijene kreditiranja i posuđivanja u globalnom financijskom sustavu.
Godine 2013. skupina G20 zatražila je od Odbora za financijsku stabilnost (FSB) da provede temeljnu reviziju glavnih referentnih kamatnih stopa i da donese planove za moguće promjene kako bi se osiguralo da su te referentne vrijednosti robusne, pouzdane i da ih sudionici na tržištu primjereno primjenjuju.
FSB je u srpnju 2014. objavio svoje preporuke, kojima su zapravo zadana dva osnovna cilja: (1) reformirati IBOR-e (međubankovne stope kreditiranja, od kojih je LIBOR jedna od najčešće korištenih) kako bi se osnažile postojeće metodologije te kako bi one postale više utemeljene na stvarnim transakcijama; i (2) razviti alternativne referentne stope koje bi bile u skladu sa zahtjevom za robusnijim referentnim stopama.
U tom je kontekstu FSB pozvao na značajne i trajne napore regulatornih tijela te financijskih i nefinancijskih poduzeća u više zemalja da se odmaknu od svih londonskih međubankovnih ponudbenih stopa (LIBOR) najkasnije do kraja 2021. kako bi se umanjili potencijalni rizici koji proizlaze iz očekivanog ukidanja LIBOR-a.
Uredbom EU-a o referentnim vrijednostima 2016/1011 (BMR), koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018., Europska unija postala je jedno od prvih područja koja su uvela sveobuhvatan i pravno obvezujući regulatorni režim kojim se uređuju financijske referentne vrijednosti. Uredbom o referentnim vrijednostima korisnicima koji su pod nadzorom EU-a zabranjuje se upotreba referentne vrijednosti osim ako je njezin administrator odobren od strane nacionalnog regulatornog tijela u jednoj od država članica EU-a te se pojavljuje u registru referentnih vrijednosti kojeg vodi Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), nadnacionalno nadzorno tijelo EU-a.
Što je još važnije za korisnike i davatelje kredita, Uredbom o referentnim vrijednostima zahtijeva se da takvi ugovori i sporazumi uključuju održive rezervne aranžmane, u kojima se navodi koji će se pariteti referentne kamatne stope upotrebljavati ako izvorno dogovorena referentna stopa više nije dostupna.
Europska komisija i Vijeće Europe 22. siječnja 2021. objavili su izmjene i dopune Uredbe o referentnim vrijednostima (EU) 2016/1011, koje su stupile na snagu 13. veljače 2021. Izmijenjena i dopunjena Uredba o referentnim vrijednostima ovlašćuje Europsku komisiju da odredi zamjenu ključnih referentnih vrijednosti i drugih relevantnih referentnih vrijednosti (ako njihovo ukidanje značajno poremeti financijska tržišta EU-a ili više ne odražava tržišnu ili gospodarsku realnost) delegiranim aktima. Takva zamjena putem zakona ("zakonske zamjenske stope") utjecat će na sve ugovore i na sve financijske instrumente na koje se primjenjuje pravo jedne od država članica EU-a, a u kojima se navodi referentna vrijednost. Odnosi se i na ugovore na koje se primjenjuje pravo treće zemlje u kojima su sve stranke uspostavljene u EU-u i u kojima se pravom te treće zemlje ne predviđa uređeno ukidanje referentne vrijednosti. Zakonske zamjenske stope zamijenit će sve reference na tu referentnu vrijednost u takvim ugovorima i financijskim instrumentima ako oni ne sadrže odgovarajuću klauzulu o rezervnom aranžmanu. Europska komisija odredit će zakonske zamjenske stope nakon javnog savjetovanja s obzirom na preporuke nacionalne radne skupine za nerizične stope (RFR) (npr. Odbora za alternativne referentne stope za USD Libor, radne skupina za nerizične referentne stope za GBP Libor).
Osim toga, izmjenama i dopunama produžuje se i trenutačno prijelazno razdoblje za referentne vrijednosti trećih zemalja do kraja 2023.
Budući da se financijska tržišta udaljavaju od upotrebe LIBOR-a te prelaze na alternativnu referentnu stopu, svi korisnici, uključujući banke i njihove klijente, koordinirat će provođenje nesmetane tranzicije. U nastavku se nalazi kratki vodič.
EURIBOR: može se i dalje primjenjivati kao referentna vrijednost u skladu s pravilima Uredbe o referentnim vrijednostima.
Europska međubankovna ponudbena stopa (EURIBOR) neosigurana je tržišna referentna stopa koju je izračunao panel odabranih banaka, a kojom upravlja i objavljuje je Europski institut za tržišta novca (EMMI) za nekoliko dospijeća (tjedan dana te jedan, tri, šest i dvanaest mjeseci).
Kako bi se zadovoljili zahtjevi iz europske Uredbe o referentnim vrijednostima, EMMI je razvio novu metodologiju izračuna (takozvanu "hibridnu metodologiju"). Prema novoj hibridnoj metodologiji, EURIBOR se izračunava upotrebom stvarnih transakcija kad god su takve transakcije dostupne.
Od EONIA-e do €STR
Metodologija izračuna za EONIA-u postala bi nesukladna s Uredbom EU-a o referentnim vrijednostima s obzirom na manjak osnovnih transakcija i visoku koncentraciju obujma među malim brojem sudionika.
Kako bi se EONIA zadržala u prijelaznom razdoblju i do prekida primjene 3. siječnja 2022., njezina je metodologija promijenjena te se od 2. listopada 2019. EONIA izračunava kao €STR plus fiksna marža od 8,5 baznih bodova. €STR odražava veleprodajne troškove eurskog neosiguranog prekonoćnog pozajmljivanja najvećih banaka koje se nalaze u europodručju te se temelji isključivo na stvarnim transakcijama koje su prijavljene ESB-u.
EONIA će biti objavljena posljednji put 3. siječnja 2022. te će se nakon toga prestati primjenjivati; svi ugovori koji dospijevaju nakon tog datuma i koji se odnose na EONIA-u moraju imati pisanu klauzulu o rezervnom aranžmanu kojom se osigurava zamjena.
Od londonske međubankovne ponudbene stope (LIBOR) do alternativne referentne stope (ARR)
LIBOR, londonska međubankovna ponudbena stopa, trenutačno se izrađuje u Londonu od strane administratora za referentnu vrijednost ICE u sedam tenora (ili vremenskih razdoblja), od prekonoćne do 12-mjesečne, za 4 valute (pogledajte tablicu u nastavku), a nadzorno tijelo UK-a za bonitetnu regulativu (PRA) odgovorno je za njegovu regulaciju.
Tijelo za financijsko poslovanje (FCA) jasno je dalo do znanja da objavljivanje LIBOR-a nije zajamčeno nakon 2021. pa stoga poduzeća do tada postojeće ugovore moraju prebaciti na alternativne referentne stope (ARR-ove).
ARR-ovi su prekonoćne gotovo nerizične referentne stope koje su utvrđene kao alternativne referentne vrijednosti za postojeće ključne međubankovne ponudbene stope (IBOR-e). Takve su stope snažne i temelje se na aktivnim, likvidnim tržištima.
Odabir mogućih alternativa LIBOR-u diljem svijeta:
| LIBOR |
ARR-ovi
|
| LIBOR USD | SOFR, osigurana stopa prekonoćnog financiranja (osigurane transakcije) |
| LIBOR GBP | SONIA, prosjek prekonoćnog indeksa britanske funte (neosigurane transakcije) |
| LIBOR JPY | TONA, tokijska prosječna prekonoćna stopa (neosigurane transakcije) |
| LIBOR CHF | SARON, švicarska prosječna prekonoćna stopa (osigurane transakcije) |
5. ožujka 2021. FCA je potvrdila da će administrator prestati pružati sve postavke LIBOR-a ili one više neće biti reprezentativne: odmah nakon 31. prosinca 2021. u slučaju svih postavki za britansku funtu, euro, švicarski franak i japanski jen te za tjedne i dvotjedne postavke za američki dolar; te odmah nakon 30. lipnja 2023. u slučaju ostalih postavki za američki dolar" (https://www.fca.org.uk/news/press-releases/announcements-end-libor)
FCA će održati savjetovanja o prijedlogu kojim će se zahtijevati kontinuirano objavljivanje najreprezentativnijih tenora (1M, 3M i 6M) stopa za GBP, JPY i USD LIBOR na sintetičkoj osnovi radi lakše tranzicije ranijih ugovora.
Odredbe o rezervnom aranžmanu
Kako bi se riješio rizik ukidanja jednog ili više LIBOR-ova ili referentnih vrijednosti dok su sudionici na tržištu i dalje izloženi tim stopama, financijske institucije i klijenti potiču se da postignu dogovor o ugovornim odredbama za povlačenje uz upotrebu ARR-ova kao zamjenskih stopa.
Rezervne stope razvijaju se kako bi se osigurao kontinuitet ugovora nakon ukidanja LIBORA-a. Osim toga, sudionici na tržištu moraju osigurati da se ugovori što više usklade s izvornim ugovorom nakon što rezervni aranžman stupi na snagu, kako bi se dobila stopa koja je predvidiva, transparentna i poštena.
U brojnim je jurisdikcijama u tijeku rad na razvoju ugovornih rezervnih aranžmana radi ublažavanja rizika povezanog s neizvjesnošću postojanja LIBOR-a nakon 2021., kako bi se smanjile potencijalne nesigurnosti ako se prestane primjenjivati.
Reforma IBOR-a utječe na postojeće i na nove ugovore, a posebno na kreditni sporazum i financijske ugovore koji su indeksirani u LIBOR-u. Iako će se LIBOR i dalje objavljivati do kraja 2021., Engleska središnja banka te Tijelo za financijsko poslovanje (FCA) i Radna skupina za nerizične referentne stope za britansku funtu od svih financijskih institucija sa sjedištem u UK-u očekuju da do kraja prvom tromjesečja 2021. prestanu izdavati nove proizvode temeljene na LIBOR-u s dospijećem nakon 2021. UniCredit će stoga preispitati svoju ponudu u skladu s time koje su referentne stope dostupne na tržištima te unutar regulatornog okvira.
UniCredit je osnovao posebnu radnu skupinu koja je za cilj imala osigurati usklađenost s Europskom uredbom o referentnim stopama (BMR) te uredan prijelaz s LIBOR-a na ARR-ove. Osim toga, UniCredit sudjeluje u nekoliko međunarodnih radnih skupina kako bi se potaknuo proces prijelaza za IBOR.
Radi dodatnog promicanja edukacije i svijesti o tranziciji IBOR-a, u skladu s najboljim preporučenim praksama, Grupa UniCredit kroz svoj tim za istraživanja objavljuje kratke novosti (https://www.unicreditresearch.eu/index.php?id=libor_euribor_estr), web cast (https://www.unicreditresearch.eu/fileadmin/Videos_Webcasts/Teach-in_Cazzulani_3Mar21.mp4) na portalu UniCredit Research (https://www.unicreditresearch.eu/index.php?id=home)
U području OTC derivata Udruženje međunarodnog tržišta izvedenih instrumenata (ISDA) pokrenulo je svoje dopune rezervnih aranžmana za IBOR u Definicijama ISDA iz 2006. i pratećem Protokolu o rezervnim aranžmanima ISDA iz 2020., koje su na snazi od 25. siječnja 2021. UniCredit Spa, UniCredit Bank AG i UniCredit Bank Austria AG to su primijenili u veljači 2021.
Dopunama rezervnih aranžmana za IBOR uvodi se niz specifičnih rezervnih aranžmana koji se primjenjuju u slučaju da IBOR postane nereprezentativan ili prestane biti dostupan. Trgovine s referencom na standardne definicije kamatnih stopa ISDA-e dobivaju ugovornu sigurnost zamjenskih stopa koje su temeljene na nerizičnim prekonoćnim stopama za pojedinu valutu, uz neplaćene dospjele obveze plus prilagodbu za maržu. Relevantni IBOR-i pokriveni dopunama ISDA za IBOR su: GBP LIBOR, CHF LIBOR, USD LIBOR, EUR LIBOR, EURIBOR, JPY LIBOR, TIBOR, Euroyen TIBOR, BBSW, CDOR, HIBOR, SOR i THBFIX.
Ugovori za financijske derivate koji se referiraju na Definicije ISDA-e iz 2006. koji su stupili na snagu 25. siječnja 2021. ili poslije automatski će sadržavati uvjete iz dopuna rezervnih aranžmana za IBOR. Protokol ISDA-a za rezervne aranžmane iz 2020. dopušta strani da izmijeni svoje neporavnate stare ugovore o IBOR-u s drugim ugovornim stranama kako bi se uvrstili uvjeti iz dopuna za rezervne aranžmane za IBOR. Protokol ISDA-a za rezervne aranžmane iz 2020. primjenjuje se isključivo na postojeće transakcije između strana od kojih se obje pridržavaju protokola. Relevantni su ugovori i trgovine koje su obavljene prije 25. siječnja 2021. te su uključene u popis različitih vrsta dokumentacije ("Dokumenti obuhvaćeni protokolom") u okviru protokola ISDA-a za rezervne aranžmane za IBOR.
Dodatne informacije o dopunama ISDA-e za rezervne aranžmane za IBOR iz 2020., povezanoj dokumentaciji i inicijativama usmjerenih na reformu referentnih vrijednosti i prijelaza s IBOR-a dostupne su na web-mjestu ISDA-e:
www.isda.org/2020/05/11/benchmark-reform-and-transition-from-libor/.
ISDA je objavila sljedeću izjavu kao odgovor na priopćenje FCA 5. ožujka 2021. o budućem ukidanju i gubitku reprezentativnosti referentnih vrijednosti LIBOR-a: "prilagodba marže rezervnog aranžmana koju je objavio Bloomberg utvrđena je od datuma objave za sve postavke LIBOR-a za euro, britansku funtu, švicarski franak, američki dolar i jen" (https://www.isda.org/2021/03/05/isda-statement-on-uk-fca-libor- announcement).
Dodatne korisne informacije o reformi IBOR-a dostupne su na web-mjestima nacionalnih radnih skupina i financijskih tijela.
Radna skupina za nerizične stope za euro
Odbor za alternativne referentne stope (ARRC)
Radna skupina za nerizične referentne stope za britansku funtu
Nacionalna radna skupina za referentne stope za švicarski franak
Višesektorski odbor za referentne kamatne stope za japanski jen Udruženje međunarodnog tržišta izvedenih instrumenata (ISDA)
Udruženje tržišta kredita (LMA)
Odricanje odgovornosti
Sadržaj ove stranice odražava UniCreditovo trenutno razumijevanje tranzicije IBOR-a i podložan je promjenama. Imajte na umu da pregled koji je naveden ovdje nije potpun niti iscrpan. Nije mu svrha da zamijeni detaljne procjene neovisnih stručnjaka o tome kako ovi događaji mogu utjecati na vas ili vašu organizaciju te ne predstavljaju savjete ili preporuke. UniCredit će nastojati povremeno ažurirati ovu stranicu i/ili pružati informacije o tržišnim kretanjima u pogledu reforme referentnih kamatnih stopa.
ENG
