ENG
Ekonomisti Grupe UniCredit očekuju da će gospodarski rast zemalja Srednje i Istočne Europe[1] iznositi oko 2,7% u 2024. i 2,9% u 2025. godini, dok je za područje zapadnog Balkana predviđen rast od oko 3%.
„Privatna potrošnja ostat će najveći pokretač rasta, s javnim investicijama koje pridonose rastu tijekom ove godine te očekivanim oporavkom kapitalnih ulaganja u sljedećoj godini. Neto izvoz neće poticati gospodarski rast do sljedeće godine“, ocijenio je Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za regiju Srednje i Istočne Europe u najnovijem CEE Quarterly izvješću. Kupovna moć kućanstava u regiji SIE nastavit će rasti u drugoj polovici 2024. i 2025. godine.
Zemlje poput Mađarske, Slovačke, Poljske, Rumunjske i Turske morat će smanjiti svoje proračunske deficite, no ostat će daleko od praga od 3% BDP-a. Fiskalni rizici su ograničeni u svim ostalim zemljama SIE. „U nedostatku fiskalne konsolidacije, vidimo rizike od smanjenja kreditnog rejtinga u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj“, stoji u izvješću.
„U ovakvom okruženju podižemo prognozu rasta BDP-a za Hrvatsku na 3,2% u 2024. i blago je smanjujemo za 2025. na 3,3%. U 2024. rast će vjerojatno potaknuti sve komponente domaće potražnje, uključujući investicije, kao rezultat snažne javne potrošnje početkom 2024. uoči proljetnih izbora. Također, očekujemo da će negativni doprinos neto vanjske potražnje oslabiti u drugom dijelu 2024., kako se vanjska potražnja bude oporavljala. U 2025. očekujemo da rast BDP-a pokreću sve njegove komponente“, dodaje Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke. „Utjecaj fiskalne ekspanzije prije izbora u Hrvatskoj vjerojatno će imati vidljive učinke na ukupnu fiskalnu poziciju 2024. i potencijalno 2025., ali ne očekujemo da će trend pada omjera javnog duga skrenuti s tračnica, niti da će fiskalna kretanja ugroziti kreditni rejting.“
Ekonomisti primjećuju da su središnje banke postale opreznije u 2024. godini zbog kontinuiranih inflatornih pritisaka uslijed popuštanja fiskalne politike i snažne potražnje potrošača. Međutim, analitičari ocjenjuju kako tržišta trenutno potencijalno podcjenjuju broj smanjenja stopa u 2025., kada se uzme u obzir približavanje kamatnih stopa terminalnim stopama u ovom ciklusu.
Očekuje se da će mađarsko predsjedanje Vijećem Europske unije prioritizirati proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana, smanjenje migracija u Europsku uniju i poboljšanje konkurentnosti. Zapadni Balkan ima povijesnu priliku za reforme, korištenje EU sredstava i, dugoročno, pristup Carinskoj uniji EU-a i dobivanje boljeg rejtinga. Do sada je zamah reformi i dalje slab, a ekonomisti UniCredita vide Crnu Goru kao predvodnika u pregovorima.
Među glavnim rizicima u makroekonomskom scenariju su: zastoj energetske tranzicije u Srednjoj Europi, političke nesuglasice koje odgađaju uvođenje eura u Bugarskoj i slaba želja za reformama pred očekivanim demografskim padom krajem desetljeća.
Cjelovito CEE Quarterly izvješće za treći kvartal 2024. godine možete pronaći ovdje.
[1] Hrvatska, Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija